Što je astma?

Astma je kronična upalna bolest dišnih puteva (bronha). Ovisno o težini bolesti, manifestira se različitim simptomima koji mogu biti stalni ili se pojavljuju periodički. Najčešći simptomi astme su:
• Napadaji suhog kašlja (ponekad samo suho kašljucanje)
• Osjećaj nedostatka zraka sa ili bez fenomena čujnog disanja poput fućkanja ili piskanja
• Pritiska u prsnom košu uz osjećaj napuhnutosti pluća
• Noćno ili ranojutarnje buđenje (obično pred zoru) zbog osjećaja nedostatka zraka ili suhog kašlja

Simptomi obično prolaze spontano ili nakon uzimanja odgovarajućih lijekova.

U podlozi astme je kronična upalna reakcija sluznice dišnih puteva, najčešće alergijska, koja u fazama pogoršanja uzrokuje stezanje mišića malih dišnih puteva i pojačano stvaranja sluzi što dovodi do otežanog protoka zraka te uzrokuje gušenje i druge simptome bolesti. Kod alergijske astme napadaje uzrokuju različiti alergeni, a kod nealergijske razni nealergijski čimbenici: fizički napor, udisanje hladnog i suhog zraka, virusne infekcije, jake emocije, zagađenje zraka (najčešće duhanskim dimom).

Zašto nastaje astma?

U podlozi astme je kronična upalna reakcija, najčešće alergijska. Upala sluznice uzrokuje poremećaj u funkcioniranju mišića dišnih puteva koji tako postaju hiperreaktivni. Hiperreaktivnost zapravo znači da će ti mišići, kao odgovor već na malu količinu provokacijske tvari, burno reagirati stiskanjem (spazmom) i tako uzrokovati suženje dišnih puteva. Ovako burno reagiranje u zdravih se ljudi ne dešava.
Osim hiperreaktivnosti, upala uzrokuje i pojačano stvaranje sluzi koja se nakuplja u dišnim putevima te tako dodatno blokira protok zraka. Svi ovi poremećaji kod bolesnika izazivaju već navedene simptome nedostatka zraka, gušenja, pištanja pri disanju, kašlja itd. Pri protoku zraka kroz tako sužene dišne puteve prilikom izdisaja nastaju zvučni fenomeni "sviranja" ili "fućkanja" koji su karakteristični za napad astme. Važno je znati da je određena razina upale prisutna i između napadaja, a da se napadaji javljaju kada se intenzitet upale pojača, osobito nakon intenzivnije izloženosti vanjskim ili unutrašnjim čimbenicima (pokretačima astme).

Koji oblici astme postoje?

Najčešće se astma dijeli na alergijsku (ekstrinzičku, egzogenu) i nealergijsku (intrinzičku, endogenu) astmu. Ova se podjela temelji na činjenici da u nekih bolesnika napadaje pokreću vanjski uzročnici (alergeni), a u drugih razne fizikalni ili kemijski čimbenici.

Sezonske alergije nastaju periodički, sezonskim otpuštanjem peludi sa raznih biljaka. U anglosaksonskoj literaturi se, mada djelomice pogrešno, nalazi i naziv "Hay fever" ili žetelačka groznica, koji je uveo 1828. godine britanski liječnik John Bostock, primijetivši da mu se simptomi pogoršavaju za vrijeme sezone košenja. Ako se vaše smetnje pojavljuju u određeno godišnje doba znači da ste vjerojatno alergični na pelud trava, drveća ili sjemenje koje se po okolini raznosi vjetrom. Možete biti alergični na više biljaka, pa imati smetnje na proljeće zbog peludi stabala, a na jesen zbog peludi korova. Zato je svaki slučaj poseban i zahtijeva odgovarajuće liječenje.

Ako vaše smetnje traju po cijelu godinu, ili se razbuktavaju nekoliko puta godišnje (perenialne/godišnje alergije), moguće je da ste alergični na tvari čije pojavljivanje nije vezano za godišnje doba, kao što su to npr. kućna prašina (nalazi se u kućnom namještaju, posteljini, tepisima, madracima i dr.), dlaka kućnih ljubimaca i njihovu slina, izlučevine žohara te spore raznih gljivica. Moguće je paralelno razviti preosjetljivost i na pelud biljaka i na spore gljivica!

U posebnu skupinu izdvaja se astmu izazvanu lijekovima, fizičkim naporom, emotivnim stresom i sl.

Kako se astma klasificira prema težini?

Danas se astma ovisno o učestalosti simptoma i njihovoj težini, dijeli na tri stupnja. Ovu klasifikaciju stvorila je GINA (Global INitiative for Asthma), a služi kako bi se olakšao pravilan odabir terapije. Po GINA smjernicama astma se dijeli na:
1. kontroliranu astmu (simptomi i potreba za dodatnim bronhodilatatorom < 2x tjedno)
2. djelomično kontroliranu astmu
3. nekontroliranu astmu

Ovo stupnjevanje omogućuje lakši odabir terapije i danas je prihvaćeno u većini europskih zemalja uključujući i Hrvatsku.

Što je alergija?

"Alergija" je pojam koji označava preosjetljivost na tvar koja je inače kod zdravih ljudi potpuno bezopasna. Reakcija tijela na takvu tvar izaziva simptome poput kihanja, svrbeža, suzenja očiju te curenja ili začepljenost nosa. U medicini se ovakvi simptomi od strane nosa nazivaju alergijski rinitis (ili "rhinitis allergica", od grčke riječi "rhino", nos.)
Kod nekih ljudi započinju još teže smetnje, kao što je teško disanje, gušenje i tzv. "sviranje" u prsima, što se naziva alergijskom astmom (ili "Asthma bronchale"). Povezanost alergije i astme je vrlo česta pojava. Smatra se da oko 40% bolesnika s alergijskim rinitisom ima astmu, a da čak 90% bolesnika s astmom ima i alergijski rinitis. Alergijski rinitis često prethodi astmi, pa se smatra izravnim rizikom razvoja astme. Za učinkovito liječenje astme neophodno je istovremeno liječenje i alergijskoga rinitisa.

Što je astma uzrokovana nesteroidnim antireumaticima?

U ovom relativno rijetkom obliku astme napadaje uzrokuje uzimanje lijekova koje nazivamo nesteroidnim protuupalnim lijekovima. Svi srodni lijekovi, a to je većina lijekova koji se rabe za smirenje bolova ili reumatskih tegoba, mogu u osjetljivih bolesnika izazvati napadaje astme. Napadaji astme uzrokovani na ovaj način mogu biti vrlo jaki, ponekad i pogibeljni, osobito ako se neki od spomenutih lijekova primijeni u obliku injekcije.