Slijedite nas

Je li astma nasljedna bolest?

Jednim dijelom da. Veća učestalost alergijskog oblika astme u nekim obiteljima upućuje na genetsku sklonost razvoju ove bolesti. Unatoč tome, za nastanak klinički manifestne astme određen nasljeđem, ali i dodatnim okolišnim čimbenicima rizika (prehrana, respiratorne infekcije, nedonošenost, vanjska i unutrašnja aerozagađenja, duhanski dim itd.)

Mogu li oboljeli od astme imati djecu?

Da. Ali, budući da se sklonost za astmu nasljeđuje, postoji veća vjerojatnost da će dijete imati astmu. Još je veća vjerojatnost ako su oba roditelja atopičari (osobe sklone alergijskim bolestima), kada se vjerojatnost razvoja atopijske konstitucije očekuje u oko 50% slučajeva. U tom slučaju je naročito važno provođenje preventivnih mjera.

Kako se liječi astma u trudnoći ?

Procjenjuje se da od astme boluje 4-6% žena reproduktivne dobi, odnosno 7% trudnica. Astma je najčešća kronična bolest u trudnica. Tijekom trudnoće karakterističan je varijabilan tijek bolesti: kod 1/3 trudnica ne dolazi do promjena u stupnju težine bolesti, kod 1/3 dolazi do pogoršanja, a kod 1/3 dolazi do poboljšanja.

Upravo se zbog navedene varijabilnosti bolesti u trudnoći preporučuju češće kontrole astme, barem jednom mjesečno, kako bi se smanjio rizik za zdravlje i život majke, što može negativno utjecati i na razvoj djeteta. Konkretno, u trudnica s loše kontroliranom astmom povećana je učestalost povišenog krvnog tlaka (hipertenzije) i preeklampsije/eklampsije.

Akutna stanja pogoršanja astme (egzacerbacije) moguće su dakako i u trudnoći. Same egzacerbacije bolesti dovode do smanjenja dovoda kisika plodu, što može rezultirati zastojem rasta, oštećenjem djeteta i povećanom smrtnosti. Stres zbog naglog pogoršanja može prouzročiti prijevremeni porođaj. Barem jedno takvo akutno pogoršanje stanja tijekom trudnoće bilježi se kod 50% trudnica s teškom astmom, kod 25% trudnica s umjerenom astmom, te kod 12 % trudnica koje su prije začeća bolovale od blage astme.

Liječenje astme u trudnoći danas je znatno sigurnije. Uz izbjegavanje poznatih pokretača (alergena) te prestanak pušenja, temelj liječenja su stalne samokontrole mjerenjem vršnog protoka zraka i uporaba protuupalnih lijekova. Rizik od uporabe neophodnih suvremenih lijekova daleko je manji od loše kontrolirane astme. Inhalacijski glukokortikosteroidi (IGKS ) suvremeni su i provjereni lijek izbora za kontrolu astme u trudnoći. Ishod trudnoće pacijentica s astmom dokazano je bolji u trudnica koje su uzimale IGKS .

Vrsta i doza IGKS ovisi o stupnju astme i određuje ju liječnik. Lijekom izbora smatra se budezonid, koji je i najbolje ispitani IGKS za liječenje astme u trudnoći. Ukoliko je astma dobro kontrolirana drugim lijekom, terapija se ne mijenja. Međutim, ukoliko se terapija započinje u trudnoći, planira trudnoću ili se radi o bolesnici u reproduktivnoj dobi, preporuča se pravovremeno prijeći na terapiju budezonidom.