Liječenje astme

Liječenje astme široki je pojam koji objedinjuje medikamentozne, higijensko epidemiološke i edukativne mjere. Medikamentozne mjere liječenja astme definirane su GINA smjernicama i ovise o težini bolesti.

Svi lijekovi koji se danas koriste u liječenju astme mogu se svrstati u dvije osnovne skupine. Prvu skupinu čine lijekovi koji djeluju tako da suzbijaju upalu (protuupalni lijekovi), dok u drugu skupinu spadaju lijekovi koji šire dišne puteve i olakšavaju prolaz zraka kroz njih.

Budući da je astma kronična upalna bolest, važno je prvenstveno liječiti upalu. Prva skupina lijekova je najvažnija u pravilnom liječenje astme dok se lijekovi iz druge skupine koriste kao dodatna terapija bolesti. Ovdje valja naglasiti i iznimku po kojoj prema GINA smjernicama jedino u povremenoj astmi (GINA 1.) nije potrebna trajna protuupalna terapija, dok je ona za sve ostale stupnjeve (trajna astma) potrebna.

Koji su protuupalni lijekovi?

Danas se po GINA smjernicama kao najjači protuupalni lijekovi navode inhalacijski kortikosteroidi. Ovo su najpotentniji protuupalni lijekovi i trebali bi biti osnova u liječenju trajne astme.

Na našem tržištu je dostupno više inhalacijskih kortikosteroida u pojedinačnom obliku (monoterapija) koji se primjenjuju u liječenju. To su npr.: budezonid (Tafen®, Budelin®), ciklezonid (Alvesco®) i flutikazon (Flixotide®, Arquist®) i beklometazon (Qvar®) te više njih u kombinaciji s drugim lijekovima. Svi ovi lijekovi primjenjuju se inhalacijom (udisanjem) iz posebnih spremnika (inhalera) i za korištenje svakog važno je poznavanje pravilne tehnike primjene (udisanja).

Danas je u Hrvatskoj (prema stanju u travnju 2018.) u široj primjeni više tipova tipa spremnika lijeka (inhalera). Prvi i najstariji je tradicionalno poznat kao "pumpica". Lijek se u "pumpici" nalazi pomiješan sa potisnim plinom i nakon potiska bude izbačen u obliku aerosola. Ostali oblici inhalera su: Diskus®, Novolizer®, Autohaler® i drugi. Ovo su noviji oblici spremnika sa lijekom, a najvažnija je razlika što u njima nema potisnog plina. Lijek se u nalazi u obliku sitnog praha kojeg treba vlastitom snagom udaha udahnuti u pluća. Upotreba Diskusa® i Novolizera® uvelike olakšava primjenu terapije uz istovremenu točnije doziranje samog lijeka te je sve više prihvaćena u liječenju astme, naročito mlađih ljudi i onih sa očuvanom snagom udaha.

Osim inhalacijskih kortikosteroida u protuupalne lijekove ubrajamo i antagoniste leukotrijena. Na našem tržištu postoji samo jedan lijek ove skupine, montelukast (Melarth®, Singulair®, Monlast®, Montelux®, Monkasta®, Monalti®, Montefar®, Surfair®). Ovi lijekovi djeluju samo na jednu skupinu čimbenika alergijske upale pa samim time imaju slabiji protuupalni učinak od inhalacijskih kortikosteroida. Obično se koriste kao dodatna terapija inhalacijskim kortikosteroidima.

Što su lijekovi koji šire dišne puteve (bronhodilatatori)?

Ovoj skupini lijekova pripadaju svi oni lijekovi koji na bilo koji način dovode do širenja dišnih puteva (bronha) i na taj način olakšavaju protok zraka kroz njih. Važno je znati kako ovi lijekovi djeluju samo na simptome astme (olakšavaju tegobe) te da su uglavnom pomoćna mjera liječenja. Osnova liječenja trajne astme mora biti uzimanje protuupalnog lijeka. Redovito uzimanje sprečava razbuktavanje upale pa time i posljedično suženje dišnih puteva. Stišavanjem upale smanjuje se i potreba za lijekovima koji šire dišne puteve, što se danas navodi kao cilj dobro kontrolirane astme.

Lijekovi koji spadaju u ovu skupinu su:
• bronhodilatatori kratkotrajnog djelovanja, npr. salbutamol (Ventolin®)
• bronhodilatatori dugotrajnog djelovanja, npr. salmeterol (Serevent®), formoterol (Atimos®) i indakaterol (Onbrez®), dok vilanterol i olodaterol nisu dostupni u obliku monoterapije.
Mogu se još dodatno podijeliti na one koji djeluju:
• preko simpatičkih živaca, npr. salmeterol
• blokadom parasimpatičkih živaca, tiotropij (Spiriva®) i ipratropij (Atrovent®), umeklidinij (Incruse)
• na staničnom nivou, teofilini sa postupnim otpuštanjem (Teolin®, Teotard®)

Bronhodilatatori dugog djelovanja kao npr. salmeterol (Serevent®) koriste se i u trajnom liječenju astme, osobito ako se radi o umjerenoj i teškoj trajnoj astmi gdje je njihova kombinacija sa inhalacijskim kortikosteroidima i preporučena smjernicama za liječenje.

Zašto inhalacijska terapija?

Inhalacijska terapija je najdjelotvorniji oblik terapije jer dovodi lijek izravno u pluća izbjegavajući učinke lijeka na ostale organe (sistemske nuspojave). Moguće je primijeniti puno manju dozu lijeka za postizanje jednakog terapijskog učinaka nego nakon primjene npr. tableta.

Inhalacijske terapije danas se može provoditi korištenjem nekoliko različitih vrsta aplikatora. Najprecizniji način primjene vrši se korištenjem sofisticiranih inhalatora koji zbog svoje veličine i cijene nisu praktični za individualnu primjenu. Namijenjeni su uglavnom zdravstvenim ustanovama (kompresorski ili ultrazvučni inhalatori sa maskom ili usnim nastavkom). Drugi način primjene inhalacijske terapije je korištenjem specijalnih spremnika za doziranje lijeka (inhaleri) koji su mali i prikladni za individualnu upotrebu. Danas u Hrvatskoj nalazimo četiri tipa ovakvih aplikatora:
• MDI ("metered dose inhaler", poznatiji kao pumpica ili sprej)
• DPI ("dry powder inhaler", poznatiji pod nazivima Diskus®, kolutić i slično)

"pumpica"

Diskus®

Turbuhaler®

Novolizer®

Postoji važna razlika između ovih tipova aplikatora. Pumpica je zapravo spremnik pod pritiskom u kojem se lijek nalazi pomiješan sa potisnim plinom. Nakon potiska pumpice, lijek će iz spremnika izletjeti zajedno sa potisnim plinom. Diskus i Turbuhaler ne sadrže potisni plin i nisu pod pritiskom. Lijek iz ovih spremnika neće sam izletjeti već ga korisnik mora u pluća unijeti vlastitom snagom udaha (usisati ga u pluća). Upravo zbog ovih razloga važno je znati pravilno primijeniti ove aplikatore kako bi lijek zaista došao u pluća.

Upute za pravilnu primjenu inhalacijskih lijekova

MDI (od engl. "metered dose inhaler"), tzv. "pumpica"

Diskus®

Turbuhaler®

Novolizer®